Zagreb Meeting

MITING KROZ POVIJEST

Međunarodni atletski miting u Zagrebu 2010. godine doživjet će svoje 60. izdanje. Atletska priča duga više od pola stoljeća rođena je u dvoboju najjačih zagrebačkih klubova – Mladosti i Dinama, da bi 1958. nastupom kvalitetnih atletičara iz drugih zemalja Miting postao međunarodni. Memorijalna utrka na 110 m prepone, organizirana u okviru Mitinga od samih početaka, nosi ime prijeratnog zagrebačkog atletičara i reprezentativca Borisa Hanžekovića, koji se proslavio pobjedom nad slavnim Grkom Hristosom Mantikasom na Balkanijadi 1938. godine.

Već 60-ih i 70-ih godina na Miting su dolazili ugledni atletičari, no pravi pohod svjetskih zvijezda u Zagreb počinje 1997. godine i raste sa svakim novim Mitingom. Godine 1998. popularni “Hanžek”, kako običavamo zvati ovo natjecanje, zauzeo je 1. mjesto na ljestvici mitinga EAA (Europske atletske federacije), te je sljedeće 1999. godine uvršten u viši rang – među mitinge pod okriljem IAAF-a (Svjetske atletske federacije). Te je godine Miting preseljen iz Maksimira na atletski stadion Športskog parka Mladost, što se pokazalo izvrsnim potezom. Noćni ugođaj, sjajni rezultati i organizacija doveli su Miting na 2. mjesto u svojoj kategoriji IAAF mitinga. Nagrada čelnika Svjetske atletske federacije bila je neizbježna – 2000. godine za njegov zlatni jubilej Mitingu je dodijeljen status II. kategorije Grand Prixa. Tri godine kasnije, prema novoj klasifikaciji, Miting je ponovno napredovao te postao Zagreb Grand Prix, a jedini je sportski događaj u Hrvatskoj kojeg već godinama izravno prenosi najgledanija svjetska TV postaja Eurosport. Kroz više od pola stoljeća Zagreb su pohodili brojni olimpijski pobjednici, svjetski prvaci i svjetski rekorderi: Alberto Juantorena, Reinaldo Nehemiah, Jordanka Donkova, Ana Quirot, Nellie Cooman, Patrick Sjőberg, Jan Železny, Marc McCoy, Sally Gunnell, Brigita Bukovec, Noureddine Morceli, Dennis Mitchell, Leroy Burrell, Marion Jones, C. J. Hunter, Ivan Pedroso, James Beckford, Marc Crear, Javier Sotomayor, Colin Jackson, Gail Devers, Merlene Ottey, Kajsa Bergqvist, Hestrie Cloete.

Nakon godinama osamljenog Branka Zorka, posljednjih godina zagrebački atletski Miting gradi se i na uspjesima hrvatskih atletičara – Blanke Vlašić, Ivane Brkljačić, Siniše Ergotića i Jurice Grabušića. Upravo su na Mladosti 2003. Ivana Brkljačić i Jurica Grabušić ispunili olimpijsku normu za nastup na Igrama u Ateni 2004. Svi se još sjećamo noćne uzavrele atmosfere i usklika koji se prolomio stadionom Mladosti nakon preskočenih 2,00 m Blanke Vlašić. U olimpijskoj 2004. godini gledatelji na Mladosti svjedočili su još jednom velikom “Hanžeku”. Na 110 metara s preponama, memorijalnoj utrci Borisa Hanžekovića, vidjeli smo Xianga Liua koji je  tog ljeta u Ateni postao olimpijski pobjednik. Osim Xianga Liua, velike zvijezde Grand Prixa Zagreb 2004. bile su Jana Pittman koja je pobijedila na 400 m prepone te Hestrie Cloete koja je u visu sa 200 cm pobijedila Blanku Vlašić.

Tih dva metra je 2005. na Mladosti ponovila Kajsa Bergqvist, velika visašica koja je uvijek bila rado viđena gošća u Zagrebu. Tako su do 2006. rekord Mitinga u ženskom visu dijelile Vlašić, Cloete i Bergqvist. No, od 2006. na vrhu su ostale samo Kajsa i Blanka. Bilo je to veliko natjecanje, šlager cijelog Mitinga, švedska i hrvatska rekorderka preskočile su 201 cm, a Vlašić je pobijedila zbog manjeg broja pokušaja.

Iako je ženski vis zasjenio sve ostalo te godine Miting iz 2006. ulazi u povijest kao jedan od najjačih ikad. Na 200 m smo vidjeli tada nadolazeću zvijezdu svjetske atletike Jamajčanina Usaina Bolta, veliki dvoboj u memorijalnoj utrci, legenda trčanja preko visokih prepona Allen Johnson pobijedio je Kubanca Dayrona Roblesa. Na ženskih 100 m Bahamka Debbie Ferguson bila je brža od Kim Gavaert, Danijela Grgić u disciplini 400 m popela se na postolje ispod velikanki Vanje Stambolove i DeeDee Trotter, a uz tradicionalno jako kladivo (Tatyana Lisenko bacila rekord Mitinga 76,54), u ženskom disku sjajan dvoboj su imale Darya Pishchalnikova i Nicoleta Grasu.

Da je zagrebački Miting cijenjen u svjetskoj atletskoj obitelji pokazao je IAAF uvrstivši “Hanžek” i Zagreb  među 14 gradova koji  su u novom sustavu Svjetske atletske turneje (World Athletics Tour) zadržali Grand Prix status. Iznad je samo Zlatna liga (6 mitinga) i Super Grand Prix (5).

Atletičare, atletičarke, ali i organizatore 2007. nije pomazila sreća. Kiša i hladno vrijeme ispraznili su tribine, ali i onemogućili velike rezultate. No, pamtit će se nastup Panamca Irvinga Saladina, kasnijeg svjetskog prvaka i olimpijskog pobjednika u dalju, a Dayron Robles je prvi put dobio pokal za pobjedu u memorijalnoj utrci.

BLANKA VLAŠIĆ – ZAŠTITNI ZNAK MITINGA

Najbolja hrvatska atletičarka svih vremena, djevojka kojoj se divi cijeli svijet, nikad i nikome ne zaboravi reći:

“Moj najdraži miting je u Zagrebu, na Mladosti mi je uvijek najljepše skakati!”

Veza između Blanke i “Hanžeka” je neraskidiva, tu je 2000. godine skočila 189 cm i ostvarila olimpijsku B normu za Sydney, a godinu dana kasnije je sa 17 godina upravo na Mladosti ostvarila prvu pobjedu na jednom jakom IAAF mitingu.

Blanka je zaštitni znak zagrebačkog Grand Prixa, tri puta je pobijedila uz Savu, no, ipak će se najviše pamtiti jedno drugo mjesto.

Tog sparnog 7. srpnja 2003. godine, stadion je eksplodirao kada je Blanka Vlašić prvi put u karijeri preskočila dva metra i izjednačila hrvatski rekord Biljane Petrović koji je stajao punih 14 godina. Slika za sva vremena; Blanka je u suzama na strunjači, sve je izdržala pa i mali pritisak organizatora koji su joj dali startni broj 200.

“Ovo je ispunjenje sna. Hvala gledateljima, oni su me prenijeli preko letvice”, rekla je tada Blanka Vlašić. Kraljica hrvatske atletike, kraljice sportova, uvijek je u Zagrebu. “Na “Hanžeku” ću skakati do kraja karijere.” Otkad je počela, samo je jednom propustila nastupiti na Mladosti, samo 2005. kad se oporavljala od teške operacije štitnjače. Neraskidiva veza…